BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 5. dio: Etička pitanje u medicinskoj genetici

Opširnije...

Posljednjih godina porastao je interes za medicinsku etiku s mnogim pitanjima i moralnim dilemama koje proizlaze iz brzog tehnološkog razvoja u medicini, te otkrićima novih mogućnosti liječenja. Etička pitanja pojavljuju se u svim granama medicine, ali medicinska genetika postavlja posebne izazove jer genetički identitet pogađa ne samo pojedinca nego i njegovu bližu i daljnju rodbinu kao i društvo u cjelini.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 4. DIO: Personalizirana medicina i rijetke bolesti

Opširnije...

Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, implementacija genomske medicine provodi se u genomici raka, farmakogenomici, predviđanju genomskog rizika za česte bolesti i prenatalnom testiranju na kromosomske abnormalnosti, a u ovom nastavku vidjet ćemo kako se ona primjenjuje u dijagnostici i liječenju rijetkih genetskih bolesti.

U Estoniji, s kojom smo počeli ovo istraživanje, nadležnost u sferi rijetkih bolesti uglavnom je koncentrirana na Sveučilište u Tartuu, gdje se liječnici također obučavaju, koristeći resurse tamošnje Sveučilišne bolnice. U Estoniji postoje i dva genetička centra, jedan u Tallinnu i drugi u Tartuu, koji dijagnosticiraju rijetke bolesti i kamo se upućuju pacijenti iz cijele Estonije.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (1): Kako je Andres Metspalu Estoniji donio svjetski primat

Opširnije...

Kada se 1990. godine u Americi počeo provoditi projekt sekvenciranja ljudskog genoma, malo tko je mogao pomisliti da će kroz 20-ak godina jedna mala europska zemlja preuzeti primat u istraživanju genoma. Estonija se u tom području s pravom smatra pionirom, što pokazuje i ambiciozan projekt biobanke gena, no to nije slučajno: izrazito su otvoreni za nove tehnologije, a relativno mali broj stanovnika od svega 1,3 milijuna pogoduje provedbi projekta na nacionalnoj razini.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 3. DIO: Personalizirana medicina u Hrvatskoj

Opširnije...

Iako još uvijek nemamo nacionalnu biobanku, personalizirana medicina dijelom već jest implementirana u hrvatski zdravstveni sustav i to putem genskog testiranja onkoloških bolesnika prije propisivanja tzv. pametnih lijekova protiv raka i liječenja kemoterapijom. Na hrvatskim medicinskim fakultetima danas postoje i kolegiji personalizirane medicine, čiji je cilj, kako se navodi, upoznati studente sa suvremenim trendovima individualizirane medicine i farmakoterapije bazirane na genetici i genomici.

Opširnije...

Pet najvećih znanstvenih prevara u povijesti

Opširnije...

Kada je krajem siječnja ove godine mlada japanska znanstvenica  dr. Haruko Obokata otkrila novu metodu jednostavnog dobivanja matičnih stanica,  diljem svijeta to je pozdravljeno kao revolucija u medicini. Dr. Obokata (30)  iz Riken centra za razvojnu biologiju  i njezini suradnici spoznali su kako se matične stanice mogu brzo stvarati tako da se krvne stanice urone u kiselinu koja ima dovoljno visok pH da izazove šok, ali ne i smrt stanica. 

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (2. dio): Biobanke u Hrvatskoj

Opširnije...

Nakon što je 2001. godine završio Projekt humanog genoma, Francuska, Velika Britanija i Japan također su slijedile primjer Amerike i osnovale svoje programe za ljudski genom, a kasnije su to učinile i mnoge druge zemlje. Takve nacionalne projekte koordinirala je Organizacija za ljudski genom (HUGO) koja je imala tri središta: američki u Bethesdi u Marylandu, europski u Londonu i jedan za pacifičko područje u Tokiju. Istraživači danas imaju potpuni pristup katalogu od 25 do 30 tisuća gena u raznim bazama, a i nakon završetka ovog projekta i dalje se provodi čitav niz novih projekata kao što su Cancer Genome Project, HapMap i 1000 Genomes Project.

Opširnije...