MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (7): Primjer njemačke dobre prakse:Depo muzeja Vitra Design

Opširnije...

Nakon Basela i švicarskog primjera dobre prakse, uputili smo se u njemački Weil am Rhein, gdje se nalazi jedna od najvažnijih zbirki namještaja na svijetu, muzej Vitra Design. Weil am Rhein grad je od 30-ak tisuća stanovnika na samom jugozapadu Njemačke, u trokutu granice Njemačke, Švicarske i Francuske. Nalazi se u neposrednoj blizini švicarskog Basela i od 2014. integriran je u sustav baselskog gradskog prijevoza te se do njega lako može doći tramvajem.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (6. DIO): Primjer švicarske dobre prakse: Schaulager kraj Basela

Opširnije...

Nakon što smo upoznali dvije hrvatske muzejske čuvaonice - onu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Novom Petruševcu i čuvaonicu Etnografskog muzeja u Kačićevoj ulici - obišli smo i dvije inozemne čuvaonice, jednu u Švicarskoj, a jednu u Njemačkoj. U nekadašnjoj industrijskoj četvrti Dreispitz u Münchensteinu, na južnoj periferiji trećeg po veličini švicarskog grada Basela, 2003. godine izgrađen je skladišni i izložbeni prostor nazvan Schaulager. Kombinacija riječi gledanje (njem. Schauen) i skladištenje (njem. Lagern), dviju aktivnosti koje se obično međusobno isključuju, dovela je do složenice Schaulager, koju teško možemo doslovno prevesti na hrvatski jezik.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (1. DIO): Uvod i povijesni razvoj ideje o muzejskim čuvaonicama

Opširnije...

Zagrebački potres iz 2020. godine teško je oštetio brojne zagrebačke muzeje, od kojih su mnogi trenutno u fazi obnove i zatvoreni su za korisnike. Većina muzeja morala je stoga privremeno izmjestiti svoje zbirke, što je bio vrlo zahtjevan logistički posao, te se pitanje muzejskih čuvaonica još jednom pokazalo i više nego aktualnim. Dijelovi fundusa zagrebačkih muzeja trenutno se nalaze u skupim, iznajmljenim spremištima u Jastrebarskom i Kerestincu. Krajem 2020. u Novom Petruševcu izgrađena je čuvaonica kojom se koristi Hrvatski prirodoslovni muzej, a u svibnju ove godine otvorena je i čuvaonica Etnografskog muzeja u prostoru nekadašnje Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj, no potrebe svih zagrebačkih muzeja za daleko su veće.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (5): Od zgrade uzorite pivnice do čuvaonice Etnografskog muzeja

Opširnije...

U nekada neuglednoj i zapuštenoj dvorišnoj zgradi u Kačićevoj ulici na broju 9/2, krajem svibnja otvorena je nova čuvaonica Etnografskog muzeja. Od čuvaonice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Novom Petruševcu, o kojoj smo pisali u prethodnom tekstu, razlikuje po tome što je prva čuvaonica u Hrvatskoj otvorenog tipa, odnosno dostupna široj javnosti. Otvorenju je prethodio projekt uređenja i rekonstrukcije zgrade koja je izvorno građena kao pivnica. No, kako je sve krenulo?

Opširnije...

RURALNI TURIZAM: Turisti ne nose nužno spas, ali mogu barem usporiti propast ruralnih područja

Opširnije...

Selo Gradište nedaleko od Županje jedno je od onih tipičnih slavonskih ušorenih sela, u kojem imate osjećaj da vrijeme protječe nešto sporije nego inače, no zadnjih je godina popularna turistička destinacija, prije svega zahvaljujući ruralnom turizmu. Jedna od prvih koja je počela ulagati u turizam u tom kraju bila je Marica Jovanovac, vlasnica ruralne kuće Snašini kućari, smještene na glavnoj cesti kojom se iz Vinkovaca stiže u Gradište. Već i sam prolaz kroz vrt melem je za oči: stari bunar, panjevi u obliku stolića, ukrasne tikvice i posvuda cvijeće. S desne strane pruža se dugačak trijem, s kojega se ulazi u sobe, odnosno kućare. Nekada su, priča nam vlasnica, u Slavoniji postojale kućne zadruge, a obuhvaćale su nekoliko obitelji koje su zajedno živjele i obrađivale zemlju.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE – KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (4. DIO) - Čuvaonica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

Opširnije...

Nakon više od tri godine intenzivnih radova uspješno je završen projekt obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, smještenog u palači Amadeo u Demetrovoj ulici. Iako će muzej svoja vrata za građane otvoriti krajem rujna, početkom srpnja održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati jednog od kapitalnih projekata obnove kao i prostor obnovljenog muzeja. Otvorena je i izložba "Hrvatska prirodoslovna baština - Kukci", kao prezentacija mogućnosti novog prostora.

Opširnije...

Online tribina Zabranjene i slobodne ljubavi: Je li život bez ljubavi najteži ljubavni brodolom?

Opširnije...

Postoje li danas zabranjene ljubavi, kako se manifestiraju, za kakve se tradicijske ili svjetonazorske obrasce vežu? Što danas mislimo ili živimo pod slobodnom ljubavi i u kakvom su odnosu sloboda izbora partnerstva s društvenom i političkom emancipacijom? Mijenjaju li se društvene percepcije istospolnih ljubavi ili se ispod novih zakonodavnih oblika i dalje kriju stare društvene osude, predrasude i diskriminacije?

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE - KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE (3. DIO): Zajednička čuvaonica - rješenje za zagrebačke muzeje

Opširnije...

U zagrebačkim muzejima još je davno ustanovljen veliki problem nedostatka prostora. Taj nedostatak mogao bi se riješiti izgradnjom zajedničke čuvaonice, čime bi se oslobodili veliki prostori u muzejima koji danas služe za pohranu građe, a mogli bi se iskoristiti za izlaganje. Većina muzeja naime, ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj, u mogućnosti je pokazati samo mali dio svog fundusa, a kako se stalni postavi ne mijenjaju često, najveći dio građe koju muzeji posjeduju uopće nema priliku biti predstavljen publici.

Opširnije...

Seminar o prikazivanju holokausta u školama i medijima: Etički je imperativ održavati memoriju o holokaustu

Opširnije...

U organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održan je iznimno sadržajan seminar o etičnosti i kulturnom pluralizmu u hrvatskom obrazovnom sustavu i medijskom prostoru u prikazivanju holokausta.

„Učenje i raspravljanje o etičnosti, kulturnom pluralizmu, ogromnim ljudskim stradanjima, dostojanstvu i ljudskim pravima unutar hrvatskog obrazovnog sustava te u medijskom prostoru mora snažiti demokratske vrijednosti suvremenog hrvatskog društva. Stoga trebamo pronaći određene tehnike kako bismo dostigli takvo stanje.“ Ova su se upozorenja mogla čuti na edukacijskom seminaru „Etičnost i kulturni pluralizam u hrvatskom obrazovnom sustavu i hrvatskom medijskom prostoru u prikazivanju holokausta i stradanja” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Opširnije...

MUZEJSKE ČUVAONICE - KABINETI ČUDA ZA 21. STOLJEĆE? (Drugi dio): Arhitektura muzeja

Opširnije...

Prema procjenama Svjetske banke, ukupna šteta od potresa u Zagrebu i okolici iznosila je 11,6 milijardi eura. U potresu su oštećeni i mnogi zagrebački muzeji, a većina ih je trenutno u procesu obnove i zatvoreni su za javnost: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Muzej Mimara, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej, Umjetnički paviljon, Gliptoteka HAZU, Atelijer Meštrović, kao i neke galerije i zbirke. Otvaranje Hrvatskog prirodoslovnog muzeja najavljeno je za kraj rujna, dok je obnova završila za Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Muzej Prigorja u Sesvetama i Arheološki muzej koji rade u punom kapacitetu. Rok za obnovu svih muzeja je 30. lipanj 2026. godine.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (5. dio): Goli otok, zapušteni simbol represivnog sustava i vremena

Opširnije...

Goli otok bio je jugoslavenska javna tajna za čije su postojanje svi znali i o kojoj se tih godina nije puno pričalo, no duboko je urezan u kolektivnu memoriju naroda bivše države. Nenaseljen, surova krajolika i vječito na udaru bure, otok je bio savršeno mjesto za izolaciju te je od 1949. godine služio kao logor za političke zatvorenike, protivnike režima i sljedbenike Staljina i staljinizma. Osuđenici su bili izloženi tjelesnom i psihičkom mučenju i prisiljavani na težak fizički rad u kamenolomu i drugim pogonima. Sve do dolaska prvih kažnjenika na otoku su pasle ovce, a na njemu su se nalazili i ostaci logora u kojem je austrougarska vojska držala zarobljene ruske vojnike za vrijeme Prvog svjetskog rata. Do 1949. otok je bio bez vegetacije, a kažnjenici su na njemu zasadili drveće koje je i danas tamo.

Opširnije...