SVJETSKA BANKA SJEMENA NA SVALBARDU (prvi dio): Uvod u banke biljnih gena

Opširnije...

Klimatske promjene, ekološke katastrofe, ratovi i pojava raznih bolesti predstavljaju trenutno najveću prijetnju proizvodnji hrane. Tijekom COVID-19 krize suočili smo se sa zatvorenim tržištima, smanjenim izvozom i mogućnošću nestašice hrane, dok se u veljači prošle godine, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, pitanje strateških robnih zaliha nametnulo kao jedno od najbitnijih. Pričuve žitarica smanjuju se svake godine sve više, što povećava opasnost od gladi u siromašnijim dijelovima svijeta. Hrana je postala globalna politička tema, pa nije isključeno da će se u skoroj budućnosti voditi ratovi za hranu i vodu.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 5. dio: Etička pitanje u medicinskoj genetici

Opširnije...

Posljednjih godina porastao je interes za medicinsku etiku s mnogim pitanjima i moralnim dilemama koje proizlaze iz brzog tehnološkog razvoja u medicini, te otkrićima novih mogućnosti liječenja. Etička pitanja pojavljuju se u svim granama medicine, ali medicinska genetika postavlja posebne izazove jer genetički identitet pogađa ne samo pojedinca nego i njegovu bližu i daljnju rodbinu kao i društvo u cjelini.

Opširnije...

RURALNI TURIZAM: Turisti ne nose nužno spas, ali mogu barem usporiti propast ruralnih područja

Opširnije...

Selo Gradište nedaleko od Županje jedno je od onih tipičnih slavonskih ušorenih sela, u kojem imate osjećaj da vrijeme protječe nešto sporije nego inače, no zadnjih je godina popularna turistička destinacija, prije svega zahvaljujući ruralnom turizmu. Jedna od prvih koja je počela ulagati u turizam u tom kraju bila je Marica Jovanovac, vlasnica ruralne kuće Snašini kućari, smještene na glavnoj cesti kojom se iz Vinkovaca stiže u Gradište. Već i sam prolaz kroz vrt melem je za oči: stari bunar, panjevi u obliku stolića, ukrasne tikvice i posvuda cvijeće. S desne strane pruža se dugačak trijem, s kojega se ulazi u sobe, odnosno kućare. Nekada su, priča nam vlasnica, u Slavoniji postojale kućne zadruge, a obuhvaćale su nekoliko obitelji koje su zajedno živjele i obrađivale zemlju.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 4. DIO: Personalizirana medicina i rijetke bolesti

Opširnije...

Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, implementacija genomske medicine provodi se u genomici raka, farmakogenomici, predviđanju genomskog rizika za česte bolesti i prenatalnom testiranju na kromosomske abnormalnosti, a u ovom nastavku vidjet ćemo kako se ona primjenjuje u dijagnostici i liječenju rijetkih genetskih bolesti.

U Estoniji, s kojom smo počeli ovo istraživanje, nadležnost u sferi rijetkih bolesti uglavnom je koncentrirana na Sveučilište u Tartuu, gdje se liječnici također obučavaju, koristeći resurse tamošnje Sveučilišne bolnice. U Estoniji postoje i dva genetička centra, jedan u Tallinnu i drugi u Tartuu, koji dijagnosticiraju rijetke bolesti i kamo se upućuju pacijenti iz cijele Estonije.

Opširnije...

Online tribina Zabranjene i slobodne ljubavi: Je li život bez ljubavi najteži ljubavni brodolom?

Opširnije...

Postoje li danas zabranjene ljubavi, kako se manifestiraju, za kakve se tradicijske ili svjetonazorske obrasce vežu? Što danas mislimo ili živimo pod slobodnom ljubavi i u kakvom su odnosu sloboda izbora partnerstva s društvenom i političkom emancipacijom? Mijenjaju li se društvene percepcije istospolnih ljubavi ili se ispod novih zakonodavnih oblika i dalje kriju stare društvene osude, predrasude i diskriminacije?

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE 3. DIO: Personalizirana medicina u Hrvatskoj

Opširnije...

Iako još uvijek nemamo nacionalnu biobanku, personalizirana medicina dijelom već jest implementirana u hrvatski zdravstveni sustav i to putem genskog testiranja onkoloških bolesnika prije propisivanja tzv. pametnih lijekova protiv raka i liječenja kemoterapijom. Na hrvatskim medicinskim fakultetima danas postoje i kolegiji personalizirane medicine, čiji je cilj, kako se navodi, upoznati studente sa suvremenim trendovima individualizirane medicine i farmakoterapije bazirane na genetici i genomici.

Opširnije...

Seminar o prikazivanju holokausta u školama i medijima: Etički je imperativ održavati memoriju o holokaustu

Opširnije...

U organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održan je iznimno sadržajan seminar o etičnosti i kulturnom pluralizmu u hrvatskom obrazovnom sustavu i medijskom prostoru u prikazivanju holokausta.

„Učenje i raspravljanje o etičnosti, kulturnom pluralizmu, ogromnim ljudskim stradanjima, dostojanstvu i ljudskim pravima unutar hrvatskog obrazovnog sustava te u medijskom prostoru mora snažiti demokratske vrijednosti suvremenog hrvatskog društva. Stoga trebamo pronaći određene tehnike kako bismo dostigli takvo stanje.“ Ova su se upozorenja mogla čuti na edukacijskom seminaru „Etičnost i kulturni pluralizam u hrvatskom obrazovnom sustavu i hrvatskom medijskom prostoru u prikazivanju holokausta i stradanja” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (2. dio): Biobanke u Hrvatskoj

Opširnije...

Nakon što je 2001. godine završio Projekt humanog genoma, Francuska, Velika Britanija i Japan također su slijedile primjer Amerike i osnovale svoje programe za ljudski genom, a kasnije su to učinile i mnoge druge zemlje. Takve nacionalne projekte koordinirala je Organizacija za ljudski genom (HUGO) koja je imala tri središta: američki u Bethesdi u Marylandu, europski u Londonu i jedan za pacifičko područje u Tokiju. Istraživači danas imaju potpuni pristup katalogu od 25 do 30 tisuća gena u raznim bazama, a i nakon završetka ovog projekta i dalje se provodi čitav niz novih projekata kao što su Cancer Genome Project, HapMap i 1000 Genomes Project.

Opširnije...

MRAČNI TURIZAM KAO EKSTREMNA VRSTA TURIZMA (5. dio): Goli otok, zapušteni simbol represivnog sustava i vremena

Opširnije...

Goli otok bio je jugoslavenska javna tajna za čije su postojanje svi znali i o kojoj se tih godina nije puno pričalo, no duboko je urezan u kolektivnu memoriju naroda bivše države. Nenaseljen, surova krajolika i vječito na udaru bure, otok je bio savršeno mjesto za izolaciju te je od 1949. godine služio kao logor za političke zatvorenike, protivnike režima i sljedbenike Staljina i staljinizma. Osuđenici su bili izloženi tjelesnom i psihičkom mučenju i prisiljavani na težak fizički rad u kamenolomu i drugim pogonima. Sve do dolaska prvih kažnjenika na otoku su pasle ovce, a na njemu su se nalazili i ostaci logora u kojem je austrougarska vojska držala zarobljene ruske vojnike za vrijeme Prvog svjetskog rata. Do 1949. otok je bio bez vegetacije, a kažnjenici su na njemu zasadili drveće koje je i danas tamo.

Opširnije...

BIOBANKE GENA – BUDUĆNOST PERSONALIZIRANE MEDICINE (1): Kako je Andres Metspalu Estoniji donio svjetski primat

Opširnije...

Kada se 1990. godine u Americi počeo provoditi projekt sekvenciranja ljudskog genoma, malo tko je mogao pomisliti da će kroz 20-ak godina jedna mala europska zemlja preuzeti primat u istraživanju genoma. Estonija se u tom području s pravom smatra pionirom, što pokazuje i ambiciozan projekt biobanke gena, no to nije slučajno: izrazito su otvoreni za nove tehnologije, a relativno mali broj stanovnika od svega 1,3 milijuna pogoduje provedbi projekta na nacionalnoj razini.

Opširnije...