Opće je poznato da pržena hrana koliko god neosporno bila ukusna nije zdrava, da je dobro izbjegavati fast food, previše soli i šećera, no rijetki znaju da i neke 'zdrave' namirnice mogu biti opasne po zdravlje, da 'dijetalni' jogurt može oslabjeti kosti, a da je kava potencijalno kancerogena.

Donosimo vam 16 namirnica koje vas doslovno mogu ubiti ako ne pripazite kako ih konzumirate. Česte su u svakoj kuhinji, ukusne su i teško ih je izbjeći u svakodnevici, a kriju supstance koje mogu izazvati smrtonosne bolesti. Neke od njih, poput čipsa ili gaziranih sokova, doista su prehrambeno dno dna i za pretjerivanje u njima nema razumnog objašnjenja ni olakotnih okolnosti, ali ima tu i delicija bez kojih je teško živjeti uživate li u hrani.

1. Hot dog

Hrenovke se obično prave od svinjetine ili govedine, postoje i verzije od piletine i puretine, a kao i svako drugo obrađeno meso, sadrže konzervanse da bi im se produžio rok trajanja. Obično je riječ o natrijevom askorbatu i nitratu za koje su istraživanja pokazala da su štetni za zdravlje.

Studija Američkog instituta za istraživanje raka otkrila je da šanse za rak probavnog trakta rastu za čak 20 posto kod ljudi koji dnevno pojedu jedan hot dog. Svjetski fond za istraživanje raka, revizijom preko 7000 različitih studija, ustvrdio je da su šanse za rak veće kod ljudi koji redovno jedu hot dog, ali išunku, slaninu i salamu.

Hrenovka u pecivu nije opasna samo zbog sastava, ona je ubojita i na druge načine. Osim raka, hot dog je krivac za 17 posto smrti gušenjem kod djece mlađe od 10 godina.

 

2. Gazirana pića

Obično je riječ o mješavini vode obogaćene ugljikovim dioksidom, umjetnim okusom i zaslađivačima. Šećer, zamjena za šećer, voćni sokovi, kukuruzni sirup ili njihova kombinacija koristi se za zaslađivanje pića. Ponekad se dodaju i kofein te bojila, i, naravno, zloglasni konzervansi.

Svakodnevno ispijanje gaziranih pića gotovo sigurno vodi do povećanja tjelesne težine i povećava rizik od pretilosti koja je pak povezana s cijelim nizom drugih opasnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i bolesti srca. Jednostavnije rečeno, gazirana pića su izrazito štetna i nezdrava.

Dvije odvojene studije provedene na djeci i odraslima dokazale su gore navedenu tvrdnju. Studija u kojoj se promatralo 500 školaraca tijekom 19 mjeseci, pokazala je da su djeca sa svakim gaziranim sokom dobila 0.24 kg/m2 u indeksu tjelesne mase. Osmogodišnja studija na 50.000 medicinskih sestara pokazala je da su one koje su pile više gaziranih pića dobile u prosjeku 8 kilograma za razliku od 2,8 kilograma koje su dobile ispitanice koje su smanjile konzumaciju gaziranih pića. Za ilustraciju dovoljno je reći da Amerikanci obožavaju gazirana pića, a znate i sami kako tamo ljudi izgledaju kada su pretili.

3. Pahuljice

Uvijek se reklamiraju kao, doduše ne pretjerano ukusan, ali zato zdrav doručak, i do određene granice, to je istina. Nekoliko studija pokazalo je da pomažu u gubitku kilograma, no većina ljudi ne zna je da je većina pahuljica 'pretrpana' nutrijentima. A previše bilo čega obično nije dobro.

Radna grupa za okoliš, organizacija za istraživanje zdravlja iz Washingtona, tvrdi da proizvođači koriste zastarjela pravila za označavanje sastava na etiketama. Tvrde, naime, da su količine vitamina A, niacina i cinka u pahuljicama uglavnom prevelike čak i za odrasle, a kamoli za djecu.

Analizirali su nutritivne vrijednosti 1556 vrsta pahuljica i otkrili da 114 njih ima za više od 30 posto više vitamina A, niacina i cinka od propisane dnevne količine za odrasle. Količine veće od one koja se po standardima Medicinskog instituta smatra sigurnom za djecu mlađu od osam godina imale su 23 vrste.

Prevelike količine ovih nutritiva mogu dovesti do kratkoročnih, ali i dugoročnih zdravstvenih problema, pa čak i smrti. Previše vitamina A povezuje se sa oštećenjima jetre, abnormalnosti kostiju i gubitkom kose. Previše cinka sabotira apsorpciju bakra, minerala neophodnog za proizvodnju crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Previše cinka dakle može naštetiti imunosnom sustavu.

4. Čips

Hrskav, ekstremno popularan, dolazi u raznim okusima i redovito krcat kalorijama, masnoćama i izrazito nezdravim količinama soli. Omiljena je grickalica mnogih, a ako se redovno konzumira, neizbježno postaje uzrok pretilosti. Jedno serviranje koje sadrži od 15 do 20 komada prženog krumpira ima 154 kalorije i 10 grama masti.

Istraživanje objavljeno u uglednom The New England Journal of Medicine iz 2011. pokazalo je da svakodnevno konzumiranje tek 28 grama čipsa dovodi do debljanja od 0,7 kilograma u četiri godine. Dokazali su i da je čips što se debljanja tiče gori od zašećerenih pića i obrađenog mesa, dakle praktički najgori uopće.

Prečesto jedenje čipsa dovodi i do povećanja kolesterola. Pošto se obično prži u dubokom ulju, čips je pun trans masti, najštetnije poznate vrste. Britansko istraživanje je pokazalo da je konzumiranje jedne vrećice čipsa svaki dan, kao da ste popili zastrašujućih pet litara ulja za kuhanje tijekom godine. Ulje u kojem se čips prži obično su zasićene masnoće koje mogu kolesterol podići do opasnih razina te dovesti do koronarnih bolesti srca.

Svaka porcija čipsa sadrži i 120 do 180 miligrama natrija, a preporučena dnevna količina natrija za zdrave ljude ne smije prelaziti 2,300 miligrama. Dakle, ako pojedete samo jednu vrećicu čipsa, već ste unijeli maksimum natrija. Pretjeran unos natrija može dovesti do hipertenzije koja može prouzročiti koronarne bolesti srca, zastoj srca, moždani udar i probleme s bubrezima. Ukratko čips je okrutni ubojica i mudro ga je izbjegavati.

5. Keksi

Jedan od osnovnih sastojaka pakiranih keksa koji kupujemo u dućanima je hidrogenizirano biljno ulje poput palminog ulja ili palminog kernel ulja bogato trans-mastima i zasićenim mastima. Neke ih studije povezuju sa bolestima srca, druge sa pretilosti i dijabetesom, ali svaka studija potvrđuje njihovu štetnost, a drugi naziv za ove masnoće je otrov za mozak.

Palmino ulje najčešće se koristi u spravljanju keksa. Ono je 50 posto zasićena i 50 posto nezasićena mast. Palmino kernel ulje, koje se dobiva iz sjemenki palminog voća, još je štetnije jer sadrži čak 82 posto zasićenih masnoća.

Osim masnoća, keksi su puni šećera i obično njihovim jedenjem premašujemo dnevnu preporučenu količinu unosa šećera. Američko udruženje za srce savjetuje da djeca dnevno ne uzimaju više od tri čajne žlice šećera, odrasli muškarci devet, a žene šest.

6. Palačinke

Izvrstan su doručak jer samo jedna porcija zadovoljava 18 posto dnevno preporučenog unosa kalcija, 20 posto fosfora i 12 posto riboflavina i joda. Sadrže i pristojne količine vitamina B6, B12, C, tiamina i minerala, uključujući bakar, željezo, magnezij i cink. Izvrstan su izvor i ugljikohidrata te proteina, ali tu prestaju dobre vijesti.

Na žalost, pune su masnoća, šećera i natrija, pa se nikako ne preporuča jesti više od jedne porcije dnevno, odnosno jedne do dvije palačinke dužine od oko 10 centimetara. Ona u prosjeku sadrži 8,8 grama masti, od čega je 3,9 grama zasićenih masnoća, a savjetuje se ne unositi više od 15 grama zasićenih masti dnevno. Jedna porcija ima i 4,3 grama šećera što se drastično poveća ako joj dodate pekmez ili čokoladne namaze te 308 miligrama natrija, a njegova preporučena dnevna doza je oko 1500 miligrama.

Kombinacija zasićenih masti, šećera i soli u palačinkama povećava rizik od srčanih problema, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i još mnogo zdravstvenih tegoba.

7. Jogurt

Svrstavamo ga u dijetalnu prehranu, bogat je kalcijem, proteinom, probioticima i siromašan kalorijama. No većina jogurta koji se nude u dućanima ima ili previše visoko - fruktoznog kukuruznog sirupa ili umjetnih sladila, odnosno previše šećera koji mogu dovesti do dijabetesa i dalje do problema sa srcem i bubrezima. Umjesto da pomogne sa mršavljenjem, pretjerivanje s jogurtom dakle, može imati potpuno suprotan učinak.

Osim unosa previše šećera, neograničene količine jogurta mogu rezultirati i pretjeranim unosom kalcija, vitamina A i probiotika. Iako je riječ o zdravim supstancama, i za njih postoji ograničenje. U suprotnom kalcij može biti uzrokom bubrežnih kamenaca, povezuje ga se i sa rakom prostate, ometa apsorpciju željeza i cinka, a pretjeran unos stvara naslage kalcija u krvnim žilama koje otežavaju protok krvi. Previše vitamina A oslabit će kosti, a neke su studije pretjeran unos mliječnih proizvoda povezale čak i sa većim šansama za rak jajnika.

8. Prženi krumpirići

Pomfrit je najkraći i svima omiljeni put do pretilosti, bolesti srca i dijabetesa. Mala porcija krumpirića koju dobijemo u fast foodovima ima od 200 do 340 kalorija, dok velika porcija ima čak do 730. Varijacije krumpirića sa sirom koje su kod nas srećom manje popularne još su gore.

Problem sa pomfritom je što se spravlja dubokim prženjem u hidrogeniziranom biljnom ulju kanole, kukuruza ili soje koje se konstantno iznova podgrijava i uništava njihove polinezasićene masne kiseline čime postaju još nezdravije.

Znanstvene studije dokazale su poveznicu između zasićenih masti i začepljenja krvnih žila što može dovesti do moždanog udara i smrti.

A kao da to nije dovoljno, ulja u kojima se pomfrit prži bogata su i trans-mastima koje povećavaju kolesterol u krvi i tako otvaraju put srčanim bolestima, moždanom udaru, bolestima jetre, dijabetesu i nekim vrstama raka. Istraživanje provedeno na 80.000 žena pokazalo je da je povećanje unosa zasićenih masti od 5 posto, u njihovu prehranu dovelo do 17 posto šansi za bolesti srca. Unos trans-masti treba povećati za samo dva posto da bi se taj rizik povećao na čak 93 posto.

9. Suhomesnati proizvodi

Šunka, kobasice, pršut, salame i ostali suhomesnati proizvodi, sadrže natrijev nitrit koji služi kao konzervans i često se koristi za očuvanje prerađenog mesa. Natrijev nitrit dodaje se da spriječi razvoj bakterije 'Clostridium botulinum' koja izaziva botulizam, a zaslužan je i za očuvanje boje kod soljenog mesa i mesa peradi.

Na žalost, kuhanjem se povezuje s aminima i tvori kancerogene spojeve poznate kao N-nitrozamin koje se povezuje sa rakom probavnog trakta i mozga.

Stručnjaci havajskog Centra za istraživanje raka i njihovi kolege sa Sveučilišta Južne Kalifornije tijekom sedam godina motrili su 190.000 ljudi starih između 45 i 75 godina. Ispitanici koji su jeli najviše obrađenog mesa imali su 68 posto više šansi za rak gušterače od onih koji su ih jeli u minimalnim količinama.

10. Sladoled

Ni omiljeni ljetni desert, na žalost, nije uopće bezazlen, posebno ako ga jedete svaki dan. Sladoled mora imati više od 10 posto mliječnih masti, a Sveučilište u kanadskom Guelphu dokazalo je da ih neke vrste imaju čak 16 posto.

Mliječne masti su većinom zasićene masti te njihov pretjeran unos dovodi do povećanja kolesterola. Za muškarce je dozvoljena jedna i pol manja šalica, a za žene samo jedna šalica sladoleda dnevno. Previše kolesterola dovodi do začepljenja krvnih žila i povećanja opasnosti od bolesti srca i moždanog udara.

Sladoled je naravno bogat i šećerom, jednom vrstom ili kombinacijom zaslađivača poput aspartama, dekstroze, glukoze, maltoze, saharina i sukrina. Aspartam i saharin su umjetna sladila za koja je dokazano da uzrokuju rak. Ostala navedena sladila mmogu uzrokovati pretilost, dijabetes i povišenu razinu triglicerida u krvi.

Jedna manja šalica sladoleda može sadržavati do 267 kalorija, što je oko 13 posto preporučene doze unosa šećera za žene i 11 posto preporučenog unosa za muškarce.

11. Sir

Bogat je kalcijem, proteinom, sadrži vitamin A, B12, fosfor, riboflavin, cink i linolensku kiselinu, vrstu masti za koju se vjeruje da pomaže u smanjenju kilaže te štiti od raka i bolesti srca.

Problem sa sirom zapravo uopće nije u siru, nego načinu na koji ga jedemo. Prelijevamo ga po nachosima, zatrpamo njime pizzu, krekere i kruh, zanemarujući činjenicu da u prosjeku ima 100 kalorija i 6 do 9 grama masti u 30 grama sira. Ako pretjeramo s njime, dobit ćemo potpuno suprotan učinak - umjesto mršavljenja, kilogrami će se nakupljati.

Također, sir se većinom sastoji od zasićenih masti koje su loše za srce, a i bogat je solju koja u prevelikim količinama može dovesti do visokog krvnog tlaka. Neke studije objavljene u znanstvenim časopisima povezale su sir i mliječne proizvode sa rakom dojke, pluća i limfnih čvorova.

12. Slane grickalice

Krekeri, pereci, zasoljeni kikiriki i ostale grickalice koje volimo žvakati pred televizorom u prevelikim količinama mogu dovesti do povećanja krvnog tlaka zbog prevelike količine soli.

Istraživanje iz 2011. pokazalo je da zasoljena hrana onemogućuje normalno širenje krvnih žila čak i kod ljudi s normalnim krvnim tlakom. Obično do povećanja krvnog tlaka dođe 30-ak minuta nakon što smo pojeli slane grickalice, a vrati se u normalu tek dva sata kasnije. Ukoliko redovno jedete zasoljenu hranu, ne gine vam hipertenzija koja pak prijeti moždanim udarom.

Iako u njima nema masnoća ili previše kalorija, sol će se pobrinuti da se i od grickalica udebljate. Naime, sol veže vodu i zadržava ju u tijelu, pa se 'napuhnemo'. Iako zvuči bezazleno, zadržavanje vode pogoduje visokom krvnom tlaku što nas opet dovodi do opasnosti od srčanog i moždanog udara.

13. Svinjetina i crveno meso

Slanina, odresci i rebarca, ma koliko bili ukusni, definitivno nisu preporučljivi za svakodnevnu konzumaciju. Tijelo brže prerađuje povrće i voće nego svinjetinu i općenito prerađeno meso. Ono duže ostaje u probavnom traktu i tijelo ima više vremena da apsorbira proteine i masti te ih pohrani u obliku masnoća. Prehrana bogata svinjetinom zato lako dovodi do skupljanja kilograma.

Prevelike količine crvenog i prerađenog mesa dovodi se u vezu i sa rakom debelog crijeva. Britansko ministarstvo zdravlja savjetuje da se ne konzumira više od 70 grama kuhanog crvenog mesa dnevno kako bi se smanjile šanse od oboljenja od raka. Osim svinjetine, preporuča se pripaziti i na unos govedine, janjetine, kozletine, teletine i divljači. Znači kao bezopasna ostaje samo piletina, a to je dosta tužno i obeshrabrujuće.

14. Tjestenina

Bogata je ugljikohidratima s visokim glikemijskim indeksom što znači da, čim se probavi, a probavlja se vr4lo brzo, podiže se razina šećera u krvi. Ne preporuča se jesti više od pola šalice tjestenine dnevno da razina šećera u krvi ne bi skočila. Tjestenina je još opasnija posebno ako joj se dodaje sir ili meso čime se dodatno povećava broj kalorija i nezdravih masnoća.

Ugljikohidrati u tjestenini odgovorni su za povećanje tjelesne težine, a ako ju se nekontrolirano konzumira može dovesti i do pretilosti, a oboje su predispozicije za bolesti srca. Tjestenina može prouzročiti i dijabetes ako tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina da regulira razinu šećera u krvi.

Ugljikohidratima su bogati i kruh od bijelog brašna te bijela riža, pa valja pripaziti ako ih se koristi kao zamjenu za kuhanu tjesteninu. Samo jedna krišku kruha, odnosno pola šalice kuhane riže, je preporučena dnevna doza.

 

15. Kava

Kvalitetna kava je dobar izvor antioksidansa koji pomažu u gubitku kilograma i usporavaju starenje. Svježa, organska, visokokvalitetna kava dokazano poboljšava koncentraciju. Međutim, nije sve tako dobro, kava prema nekim istraživanjima povećava i rizik od osteoporoze, povećanja kolesterola i bolesti srca.

Kava sadrži i akrilamid za koji se sumnja da izaziva rak, a nastaje prženjem zrna kave na visokim temperaturama. Neka istraživanja tvrde da smo više pod stresom što više kave pijemo jer kofein potiče proizvodnju kortizola, adrenalina i noradrenalina - odnosno hormone stresa. Stres povećava šanse za srčana oboljenja, astmu i promjene raspoloženja.

 

16. Pržena hrana

Bilo kakva pržena hrana najopasnija je od svih namirnica jer sadrži trans-masti i zasićene masti te neizbježno previše kalorija. 'Kriva' je za čitav niz zdravstvenih tegoba, a ponajprije za debljanje i visoke razine kolesterola te začepljene arterije koje često rezultiraju najgorim i najopasnijim ishodom odnosno srčanim i moždanim udarom.

Jedenje pržene hrane povećava i opasnost od dijabetesa, a jedna studija iz 2013. čak tvrdi da jedenje pržene hrane samo jednom tjedno povećava šanse za rak prostate.