Najširi raspon tema koje reflektiraju stanje suvremenog društva već četrnaesti put donosi festival ZagrebDox. Presjek najkvalitetnije suvremene dokumentarne produkcije održat će se od 25. veljače do 4. ožujka u kinu Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu. Organizatori su pregledali čak 1.386 filmova, a odabrali su 125 naslova koji će biti prikazani u 14 programa. Jedan od najznačajnijih noviteta ove godine je širenje ZagrebDoxa i vremenski i geografski. Uoči festivala, od 16. do 18. veljače u kinu Kaptol Boutique Cinema održat će se Zagrijavanje za Zagrebdox u sklopu kojeg će biti prikazano šest naslova, tri s prošlogodišnjeg i tri s nadolazećeg festivala.
Dio festivalskog programa prvi put se prikazuje izvan Zagreba. Od 2. do 4. ožujka u Osijeku, Rijeci i Splitu, u kinima CineStar i CineStar Joker, publika će kroz program Dox u gostima moći pogledati filmove iz programa Zagrijavanje za ZagrebDox; u Splitu svih šest filmova, a u Osijeku i Rijeci tri naslova s ovogodišnjeg ZagrebDoxa.
MEĐUNARODNA KONKURENCIJA
Međunarodna konkurencija ove godine broji 21 dokumentarac. Festival otvara film “Preko svih granica” poljske redateljice Marte Prus, koja preispituje okrutnost uspješnog ruskog sustava treniranja atletičarki i atletičara. Riječ je o intenzivnoj, nerijetko uznemirujućoj drami, svojevrsnoj dokumentarnoj verziji “Crnog labuda” koja prikazuje nezamislivu količinu fizičkog i mentalnog napora uloženog u pripreme za osvajanje olimpijskog odličja. Naslovi s prestižnim nominacijama i nagradama nisu novost na ZagrebDoxu, ali su svakako njegovi aduti. Film sirijskog redatelja Talala Derkija “O očevima i sinovima” nosi ovogodišnju glavnu nagradu s festivala u Sundanceu. Derki se vraća u vlastitu domovinu i pretvarajući se da snima film o usponu kalifata, zapravo snima potresan portret obitelji radikalnih islamista. Višestruko nagrađivani “Okus cementa” film je još jednog sirijskog redatelja, Ziada Kalthouma, koji je prebjegao iz sirijske vojske u Bejrut, gdje snima film o sirijskim građevinskim radnicima koji ondje grade neboder.
Prvi dugometražni dokumentarac zagrebačke redateljice sa švedskom adresom Sophie Vuković “Kameleoni” rekonstruira kroz imigrantsko iskustvo autoričin put od bivše Jugoslavije preko Austrije do Švedske. S prvim autorskim filmom dugog metra predstavit će se i gruzijski redatelj Rati Oneli. Njegov film “Grad sunca” između brojnih nagrada nosi i Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film. Riječ je o portretu ljudi koji žive u apokaliptičnom gradu industrijskih ruševina u zapadnoj Gruziji gdje se nalazi rudnik iz kojeg je nekad dolazila najveća zaliha mangana.
U utrci za Veliki pečat je i “Kamena kornjača”, prvijenac umjetnika i fotografa Xiao Xiaoa. Autor u crno-bijeloj tehnici kroz četiri godišnja doba prati život u udaljenom kineskom selu u kojem posljednjih stotinu godina živi tek sedam obitelji. Tu je potom i nagrađivani film “Prekrasni gubitnici” litavskog redatelja Arūnasa Matelisa (najbolji dokumentarac u Varšavi, Grand Prix i nagrada publike na festivalu u Minsku, nagrada publike u Trstu) o svijetu biciklističkih utrka iz perspektive timskih liječnika. Po neobičnoj formi ističe se i animirani dokumentarni film sačinjen od 755 fotografija, “Mamina kosa” norveške redateljice Maje Arnekleiv, koji je na DOK Leipzigu ovjenčan Zlatnom golubicom. Tu je i film “El espanto” s nagradom za najbolji srednjometražni dokumentarni film s Festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA). Film potpisuje argentinski redateljski dvojac Martin Benchimol i Pablo Aparo, koji su pratili stanovnike i nadriliječnike u selu El Dorado.
REGIONALNA KONKURENCIJA
Regionalna konkurencija ove godine donosi 17 ostvarenja. Nakon prestižne nagrade za najbolji dugometražni dokumentarac na IDFA-i na ZagrebDox stiže iščekivani film autorice Mire Turajlić, srpski dokumentarac “Druga strana svega”. Kronika obitelji u Srbiji pretvara se u mukotrpni portret aktivista u razdoblju velikih nemira i propituje odgovornost svake generacije da se bori za svoju budućnost. Autorica Bernadette Tuza-Ritter pak razotkriva šokantnu pojavu modernog ropstva u suvremenom društvu u srcu Europe. U svom filmu “Zarobljena žena” progovara o protagonistici koja već više od desetljeća živi kao zarobljenica jedne mađarske obitelji.
Dva domaća naslova uvrštena su u regionalnu konkurenciju: “Dani ludila” Damiana Nenadića i “Josipa, volim te” autorskog dvojca Jadranke Cicvarić Šiftar i Senada Zemunovića. U fokusu prvog su protagonisti koji se zbog psihičkih oboljenja i neadekvatne podrške sustava bore sa sveprisutnom diskriminacijom. Drugi progovara o neobičnom odnosu između protagonistice koja se bori s posljedicama seksualnog zlostavljanja iz djetinjstva i autora koji zaljubljivanjem od redatelja postaje aktivni sudionik i protagonist filma.
Tri su dokumentarna filma u regionalnoj konkurenciji u kojima Hrvatska sudjeluje kao manjinski koproducent. “Playing Men” slovenskog autora Matjaža Ivanišina esejistički je dokumentarni film o mediteranskim muškarcima, koje promatra kroz njihove igre i odnose. Novi film srpskog redatelja Borisa Mitića “Slatko od Ništa” satirična je dokumentarna parabola u čijoj su realizaciji sudjelovala šezdeset i dva dokumentarista iz sedamdeset zemalja, pripovjedač je Iggy Pop, a glazbu potpisuje majstor kabarea Pascal Comelade i britanski bend The Tiger Lillies. “U slučaju rata” češkog autora Jana Geberta – koji će premijerno biti prikazan na nadolazećem Berlinaleu – govori o paravojnoj skupini koja u Slovačkoj uz prešutno odobravanje vlasti u svoje redove regrutira stotine tinejdžera. Potonja dva filma razvijala su se na platformi ZagrebDox Pro 2015. i 2016. godine.
MAJSTORI DOXA
Ovogodišnji službeni program Majstori doxa donosi nove naslove kultnih svjetskih dokumentarista. Temama nas vode od Pjongjanga do New Yorka preko Armenije, Etiopije i Irske, a otkrivamo povijest Sjeverne Koreje, važnost Njujorške knjižnice, strahote armenskog genocida, probleme s kojima se susreće švedski kirurg u Etiopiji i što se točno dogodilo u Irskoj kobne 1994. godine.
Od Oscarom nagrađenog američkog redatelja Alexa Gibneyja dolazi priča o nikad riješenom misteriju brutalnog masovnog ubojstva u Sjevernoj Irskoj. Film “Detaljna potraga” govori o 1994. godini, kad Irska pobjeđuje Italiju u prvom kolu svjetskog nogometnog prvenstva, a euforiju prekida tragedija: masakr u mjesnoj pivnici pri kojem je ubijeno šest osoba. Dokumentarac otvara pitanje što se dogodi kad vlada zataška istinu. Gibneyjev višestruko nagrađivani rad (Oscar, Emmy, Grammy) ZagrebDox redovito prati i dosad je prikazao nekoliko njegovih filmova.
ZagrebDox ove godine prvi put predstavlja film velikog francuskog redatelja Claudea Lanzmanna. U njegovoj dojmljivoj biografiji teško je zaobići činjenicu da je bio prijatelj Jean-Paula Sartrea i Simone de Beauvoir i da se kao tinejdžer priključio francuskom pokretu otpora. U svjetski vrh dokumentarnog filma plasirao ga je 1985. godine njegov kultni film „Shoah“, devetosatni film o strahotama Holokausta. Odlikovan je francuskim nacionalnim ordenom Legije časti, a s Berlinalea nosi počasnog Zlatnog medvjeda za životno djelo. U Majstorima doxa prikazuje se njegov najnoviji film „Napalm“, Lanzmannova osobnu ispovijest o nesvakidašnjoj ljubavi koju je nakratko doživio 1958. godine u Pjongjangu s Kim Kum-Sun, medicinskom sestrom korejskog Crvenog križa. Nikada se više nisu vidjeli, ali uspomena nije izblijedjela. U Sjevernu Koreju vratio se 2015. godine pod izlikom da snima film o taekwondou, a zapravo je ispričao prošlost, i svoju i onu Demokratske Narodne Republike Koreje.
S nominacijom za Oscara, dva Emmyja, nagradom publike u Sundanceu i brojnim drugim priznanjima, posljednja dva desetljeća Joe Berlinger jedan je od vodećih autora američke dokumentarne produkcije. Njegova najpoznatija filmska trilogija "Paradise Lost" o procesu suđenja trojici maloljetnika za teško počinjena ritualna ubojstva prikazana je na svim važnim filmskim festivalima i osvojila je pregršt prestižnih nagrada. Zahvaljujući Berlingeru, nakon gotovo 20 godina odslužene kazne za djelo koje nisu počinili spomenuta trojka na kraju je oslobođena. U novom filmu „S namjerom da se uništi“ okuplja povjesničare, znanstvenike i vrhunske filmaše kako bi se uključili u raspravu o turskom genocidu nad Armencima. Za polazišnu točku uzima film The Promise redatelja Terryja Georgea s Christianom Baleom, Oscarom Isaacom i Charlotte Le Bon u glavnim ulogama koji dramatizira događaje armenskog genocida.
Godine 2016. ZagrebDox je ugostio renomiranog, višestruko nagrađenog švedskog redatelja Erika Gandinija i predstavio njegove filmove u retrospektivnom programu. Gandini je tada održao masterclass o esejističkom dokumentarcu, a ove godine u programu Majstori doxa prikazuje se njegov novi film „Kirurg pobunjenik“. To je film o hvalevrijednom pothvatu švedskog kirurga koji, umoran od švedske birokracije, odlazi raditi u Etiopiju u bolnicu s ograničenim resursima i bez adekvatne opreme. Živote spašava improviziranim napravama: jeftinim bušilicama, plastičnim trakama, žicama s bicikla i udicama za ribolov.
Opus američkog autora Fredericka Wisemana sadrži gotovo pedeset dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova, a njegov rad vrednuju brojne nagrade, posebno ona za životno djelo Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Chicagu. Primarno je okrenut istraživanju američkih institucija pa je i ovoga puta u središtu njegova interesa upravo ustanova. Ex Libris: Njujorška knjižnica već ima mnoge prestižne nagrade, a film je bio i uvršten na listu prednominacija za ovogodišnjeg Oscara. Njujoršku knjižnicu Wiseman nam otkriva kao najdemokratičniju američku instituciju, kao mjesto dobrodošlice i kulturne razmjene za sve stanovnike tog kozmopolitskog grada.
BIOGRAFSKI DOX
Filmovi u programu Biografski dox otkrivaju živote poznatih i manje poznatih ljudi čiji hvalevrijedni, revolucionarni ili tek neobični životi privlače pažnju. Na 14. ZagrebDoxu predstavit će se sedam takvih biografskih priča. Američki redatelj Brett Morgan filmove često premijerno prikazuje na festivalima poput Cannesa, posebnu nagradu žirija nosi sa Sundancea, bilježi nominaciju za Oscara i Emmy kao i Nagradu Peabody. Njegov film "Kurt Cobain: Montage of Heck" proglašen je najinovativnijim i najintimnijim dokumentaracem svih vremena. U novom filmu „Jane“ predstavlja život Jane Goodall, poznate primatologinje i prve osobe koja je 1960. godine proučavala život čimpanzi u divljinama Tanzanije. U osamdeset i trećoj godini Jane s redateljem ponovno oživljava priče iz svojeg života i svoj inovativni rad. Priča je prožeta njezinim sjećanjima i snimkama Huga van Lawicka, poznatog redatelja za National Geographic koji je 1960. snimao njezin rad, a snimke se smatralo izgubljenima sve do 2014. godine.
Njemački dokumentarac „Beuys“ u režiji Andresa Veiela prikaz je života konceptualnog umjetnika, aktivista, revolucionara, jednog od najkontroverznijih umjetnika i najvećih vizionara svog vremena Josepha Beuysa. Redatelj stvara asocijativni portret iz neobjavljenih zvučnih zapisa i videosnimki koje, poput samog umjetnika, ne donose sudove nego otvaraju prostor za ideje. Beuys boksa, razgovara, podučava, objašnjava umjetnost mrtvom kuniću i pita: "Želite li pokrenuti revoluciju bez smijeha?" No dobivamo i sliku o čovjeku, nastavniku i kandidatu stranke Zelenih. Veielov film razotkriva suprotnosti i napetosti koje su iznjedrile Beuysovo djelo. Njegov koncept proširene umjetnosti izravno je utkan u suvremene društvene, političke i moralne debate. Film je osvojio nagradu Udruženja njemačkih kinoprikazivača umjetničkog filma za najbolji dokumentarac.
„Princ i dibuk“ filmsko je putovanje u potrazi za Michałom Waszyńskim, misterioznim poljskim redateljem i utjecajnom figurom europske filmske scene. Producirao je velike holivudske hitove sa Sophijom Loren i Claudiom Cardinale u glavnim ulogama, ali njegova najspektakularnija kreacija njegov je život. Princ Michał bio je nevjerojatan ljudski kameleon, majstor pretvaranja koji je bježeći od netolerancije stalno mijenjao svoj identitet, odbacujući židovsko porijeklo i skrivajući svoju homoseksualnost. Film potpisuju poljski redatelji Piotr Rosołowski i Elwira Niewiera, oboje poznati po radu na filmu "Rabbit à la Berlin" koji je nominiran za Oscara, a osvojio je Nagradu Venezia Classici na prošlogodišnjoj Mostri.
U fokusu kratkometražnog ruskog dokumentarca „Bulgakovština“ autorice Ane Jurtajeve je kuća koja se ponajviše identificira s Mihailom Bulgakovim, posebice s njegovim romanom "Majstor i Margarita". To je mjesto bilo važno okupljalište moskovske alternativne mladeži 1980-ih i 90-ih godina, slikara i pjesnika, pankera i hipija, književnih kritičara i ostalih ljubitelja Bulgakovljeva romana. Njihova se energija ocrtavala na zidovima stubišta čuvenog ulaza broj 6 kroz slike i zabranjene pjesme. Stanari iz susjedstva, nezadovoljni takvim nasljeđem velikog autora, pobunili su se protiv mladih, a bitka oko vlasništva kuće u Ulici Boljšaja Sadovaja još uvijek traje.
„Moderan muškarac“, dokumentarni je film utjecajne danske redateljice Eve Mulvad, dobitnice brojnih nagrada uključujući dva Srebrna vuka na IDFA-i i nagradu žirija na Sundanceu. Portret je to Charliea Siema, bogatog nasljednika, međunarodno priznatog violinista i novopečenog modela za Hugo Boss. On je pravi američki psiho opsjednut uspjehom i željom za priznanjem. Charlie voli luksuzne automobile, raskošne hotele, odjeću krojenu po mjeri i fanatično se brine za svoje tijelo. U kameru bez ironije izjavljuje da želi biti nadčovjek i zadovoljan je jedino savršenstvom. No iza besprijekorne vanjštine, zavodljivog osmjeha i savršeno isklesanog tijela krije se duboko usamljeni čovjek prepun nesigurnosti.
Diplomirana ekologinja strastveno vezana uz fotografiju i film Sarah Del Ben već nekoliko godina putuje po nevjerojatnim mjestima svijeta bilježeći biološku raznolikost. Surađivala je s redateljem Lucom Jacquetom, koji je nagrađen Oscarom, a proces stvaranja njegova filma "Ice and Skye" predočila je u dokumentaracu „Of Men and Ice“. Godine 2016. priključila se ekspediciji Atka na Grenlandu predvođenoj Françoisom Bernardom, alpinistom koji više od trideset godina istražuje najudaljenija mjesta svijeta. Redateljica Del Ben to je putovanje zabilježila u filmu „Kapetan utopije“ u kojem prikazuje kako altruizam i odlučnost jednog čovjeka usred artičkog leda mogu promijeniti živote drugih ljudi.
Danski redatelj Kaspar Astrup Schröder samouki je vizualni umjetnik i dizajner. U novom filmu „Big Time“ donosi priču o Bjarkeu Ingelsu, jednom od najcjenjenijih suvremenih mladih arhitekata, kojeg je časopis Time proglasio jednim od sto najutjecajnijih ljudi na svijetu. Karijeru je počeo u rodnom Kopenhagenu, a postupno se probio do New Yorka, grada nebodera, gdje je krenuo mijenjati arhitektonski pejzaž idejama o pametnim kućama. Film govori o prekretnici u životu tog četrdesetdvogodišnjeg arhitekta: zadesili su ga neočekivani zdravstveni problemi i ne može zanemariti činjenicu da bi mu svaka nova zgrada mogla biti posljednja.
GLAZBENI GLOBUS
Program Glazbeni globus uključuje šest ostvarenja, od čega su tri američke produkcije. Naslov dokumentarnog filma „Whitney Can I Be Me“, koji razotkriva intimu i baca novo svjetlo na umjetnost Whitney Houston, dolazi upravo od same pjevačice. Pamtimo li Whitney Houston kao pop princezu, pjevačicu koja je utabala put drugim afroameričkim talentima ili megazvijezdu koja je u borbi s ovisnošću izvukla deblji kraj? Pitanja su koja kroz film postavljaju austrijski redatelj Rudi Dolezal i renomirani britanski dokumentarist Nick Broomfield, s čijim se radom publika ZagrebDoxa opetovano susretala.
Veteran dokumentarnog filma John Scheinfeld – možda najpoznatiji po filmu „Amerika protiv Johna Lennona“, ali i brojnim drugim ostvarenjima u kojima opisuje živote poznatih ličnosti iz svijeta popularne kulture, politike, sporta – ovaj put istražuje život i rad legendarnog džez saksofonista i skladatelja Johna Coltranea zvanog Trane. „Chasing Trane: The John Coltrane Documentary“ sadrži autentične komentare ljubitelja Traneova rada pa mu tako priznanje odaju Denzel Washington, Carlos Santana, Cornell West i Bill Clinton.
Višestruko nagrađivani film „SCORE: A Film Music Documentary“ autorsko je djelo Matta Schradera, kalifornijskog redatelja i novinara, trostrukog dobitnika nagrade Emmy. Schrader otkriva svijet filmske glazbe i velikane koji stoje iza nje i stvara svojevrsnu zbirku intervjua sa suvremenim majstorima glazbenog svijeta. Razgovara s više od pedeset etabliranih skladatelja koji su svojim radom zadužili industriju filmske glazbe, a među kojima su: Hans Zimmer, John Williams, Rachel Portman, Patrick Doyle, Howard Shore, Quincy Jones, Alexandre Desplat, itd.
S dokumentarnim izričajem istaknutog britanskog redatelja Michaela Winterbottoma publika ZagrebDoxa susrela se prije dvije godine preko filma „Carevo novo ruho“. Kao redatelj potpisuje više od dvadeset i pet dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova (Put u Guantanamo, Doktrina šoka) i slovi za jednog od najproduktivnijih europskih redatelja. U filmu „On The Road“ u stvarnu situaciju, turneju britanskog indie rock sastava Wolf Alice, nominiranog za Grammy, smješta fikcionalnu romantičnu priču. Na taj se način pokušavaju poljuljati odnosi između stvarnosti i fikcije; no je li stvarnost kulisa za romantičnu dramu ili obratno, prosudit će gledatelji.
„Imposed Piece“ svojevrsna je kronika jednog od najprestižnijih violinističkih natjecanja, Natjecanja kraljice Elizabete. Belgijski redatelj Brecht Vanhoenacker prati neke od dvanaest finalista tijekom intenzivnih priprema koji se napokon, nakon godina studiranja, vježbi i žrtvovanja, imaju priliku predstaviti kao solisti. Pritisak i očekivanja gotovo su neizdrživi, tim više što u osam dana moraju uvježbati komad napisan posebno za tu prigodu i koncert prema vlastitu izboru.
Kontroverzni švicarski redatelj Jean-Stéphane Bron u jesen 2015. godine zavirio je u backstage Pariške opere i zabilježio svakodnevicu ljudi koji rade i stvaraju iza i ispred zastora te impozantne pozornice. U filmu „The Paris Opera“ Bron bilježi događaje na nekoliko razina: ulazi u svijet novog direktora Opere, otkriva zadaće ansambla u pripremama za novu sezonu, prati dolazak novog mladog opernog glasa iz Rusije i otkriva probleme s kojima se susreće poznati operni koreograf Benjamin Millepied, trener Natalie Portman za film „Crni labud“.
POPRATNI PROGRAMI
Posebni programi uključuju Restartovu školu dokumentarnog filma, odnosno presjek radova Restartova uspješnog edukativnog projekta u proteklih nekoliko godina i „U fokusu: Nova Europa“. Riječ je o izboru filmova iz zemalja istočne Europe koje su se nakon pada Berlinskog zida počele uključivati u EU, a dijele niz zajedničkih problema: od odnosa prema izbjeglicama preko dominantnih konzervativnih vrijednosti i načina shvaćanja demokracije i slobodnog tržišta.
Ove godine posjetitelji će moći vidjeti i opuse dvaju renomiranih autora. Retrospektive su posvećene francuskoj redateljici Claire Simon i domaćem dokumentaristu i snimatelju Borisu Poljaku, koji će na ovogodišnjem festivalu ujedno predsjedati međunarodnim žirijem. Platforma ZagrebDox Pro uključuje niz radionica za odabrane autorske dokumentarne projekte u različitim fazama razvoja i produkcije, pitching forum i nekoliko predavanja renomiranih dokumentarista. Izdvajamo „Masterclass“ renomiranog majstora dokumentarizma Claudea Lanzmanna, case study filma „Pričest“ poljske autorice Anne Zamecke i filma „O očevima i sinovim“a sirijskog autora Talala Derkija.
KONTROVERZNI DOX
Popularni program Kontroverzni dox i ove godine donosi iznimne filmove koji polemiziraju oko prijepornih pitanja i pojava naše svakodnevice. Te intrigantne teme, često i obrađene na nekonvencionalan način, propituju položaj ateista u Hrvatskoj, specifičnost politike javnog govora, svjetsku trgovinu oružja, drugačije poimanje institucije "obitelji", ali i osobno suočavanje s teškom bolesti ili pak neobičnu priču o predsjedniku Slobodne Republike Liberland uz Dunav.
"Crna ovca bistrička" hrvatski je dokumentarac audiovizualnih umjetnica Višnje Skorin i Kristine Baticeli koji će premijerno biti prikazan na ZagrebDoxu. Kristina je ateistica koja je odrasla u izrazito katoličkoj sredini, Mariji Bistrici, najvećem hrvatskom marijanskom svetištu. Zaljubivši se u vjernika, mora se odlučiti hoće li biti licemjerka i vjenčati se u crkvi ili će ostati pri svojim uvjerenjima i tako povrijediti svoje bližnje.
Američka autorica Jennifer Brea uočila je s dvadeset i osam godina simptome umora i slabosti. Budući da nije uspjela navesti liječnike da joj povjeruju, Brea počinje kamerom bilježiti svoje misli, stanja i osjećanje. Prikovana za krevet, ulazi u beskonačni prostor interneta i otkriva zajednicu ljudi koji pate od istih simptoma. Njezina je bolest mijalgijski encefalomijelitis, takozvani sindrom kroničnog umora. Breain prvijenac "Nemir" premijerno je prikazan 2017. godine na Sundanceu, a osvojio je posebnu nagradu žirija za montažu dokumentarnog filma.
Film "O.b.i.t.e.lj." osobno je istraživanje redateljice i fotografkinje francusko-američkog porijekla Jessice Champeaux o medicinski potpomognutoj oplodnji. Za nju se obitelj sastoji od oca, majke i djece, no njezino seksualno iskustvo dovelo je takvu raspodjelu uloga u pitanje. Budući da belgijski zakon omogućuje istospolnim parovima da dobiju djecu uz MPO, autorica odlučuje istražiti pitanja koja je muče.
Laura Poitras iznimno je važno ime istraživačkog novinarstva. Njezini filmovi prokazivali su svjetske političke afere i ličnosti: od priče o najpoznatijem zviždaču Snowdenu "Citizenfour" (nagrada Oscar, BAFTA) preko filma "Moja domovina", o sudbinama Iračana pod američkom okupacijom (nominacija za Oscara) do "Rizika" o Julianu Assangeu. U suradnji s novinarom i redateljem Henrikom Moltkeom u kratkometražnom dokumentarcu "Projekt X", uz pripovjedače Ramija Maleka i Michelle Williams i na temelju povjerljivih dokumenata američke Nacionalne agencije za sigurnost, istražuju tajnovito putovanje od Nacionalnog poslovnog kompleksa (National Business Park) do nebodera bez prozora u središtu Manhattana.
Danski redatelj Lars Feldballe-Petersen u filmu "Neoprošteni" prati ratnog zločinca Esada Landzoa, koji nastoji "normalizirati" život nakon osude za zločin protiv čovječnosti. U toj mračnoj i osobnoj priči o zlu, mržnji prema samom sebi i oprostu Esad se mora suočiti sa svojim žrtvama i samim sobom iz vremena kad je bio mladić. Film je ostvaren uz pomoć Nagrade HBO Adria za razvoj filma koju je projekt osvojio na radionici ZagrebDox Pro 2015. godine.
Svjetskom trgovinom oružja bavi se belgijski autor Johan Grimonprez u filmu "Plave orhideje", i to iz dvije oprečne perspektive. S jedne strane je Chris Hedges, bivši ratni dopisnik za New York Times, s druge Riccarda Privitere, trgovac oružjem za danas zatvorenu tvrtku Talisman Europe Ltd. Intervjuirajući ih za dugometražni film "Shadow World", Grimonprez kroz njihove osobne i političke prošlosti postupno razotkriva patnju i dvoličnost vezanu uz trgovinu oružjem.
Kate Stonehill, londonska redateljica koja nekonvencionalno i kreativno pristupa političkim temama, predstavlja novi kratkometražni film "Neizrecivo" u kojem progovara o prirodi slobode govora. Naime, 2015. godine britanska vlada izdala je proglas u kojem apelira na sveučilišta da se aktivnije uhvate ukoštac s ekstremizmom. Zatražili su od polaznika da provode specifičnu politiku javnog govora i nastupa kako bi zaustavili mogućnost širenja radikalizma među studentima. Ovaj hibridni dokumentarac nudi složen i intenzivan susret s nekoliko takozvanih britanskih ekstremista.
Njemački redateljski dvojac Monika Hielscher i Matthias Heeder već više od dvadeset godina rade istraživačke dokumentarce u kojima prokazuju niz relevantnih tema i problema koje opterećuju suvremeno društvo. U zastrašujućem dokumentarcu "Prije zločina" poniru duboko u sigurnosne mjere 21. stoljeća koje se oslanjaju na sustave velikih baza podataka i kompjuterskih algoritama kao dijela strategija provođenja zakona diljem svijeta.
"Zovite ga predsjednikom" dugometražni je prvijenac francuske autorice Marie-Emme Paoli u kojem donosi priču o Vítu Jedlički, tridesettrogodišnjem političkom liberalu iz Češke koji je 2015. godine postavio zastavu na močvarnom predjelu uz Dunav i nazvao ga Slobodna Republika Liberland. Dvije godine kasnije u Liberlandu nitko ne živi jer hrvatska policija zatvara svakoga tko se ondje pokuša nastaniti. Film prati avanture samoproglašenog predsjednika i njegove desne ruke, Vladana Jovanovića, tajanstvenog ratnog veterana iz Srbije.
ULAZNICE
Cijene ulaznica za festivalske projekcije iznose 25 kuna za dnevne projekcije i 28 kuna za večernje projekcije. Za program Teen Dox cijena ulaznice bit će 20 kuna. Posljednjeg dana festivala, u nedjelju, 4. ožujka, publika će, kao i dosad, u programu The Best of Fest po cijeni paketa ulaznica od 45 kuna moći pogledati sve nagrađene filmove. Cijena ulaznice za projekcije iz programa Zagrijavanje u Zagrebu i Dox u gostima u Splitu, Rijeci i Osijeku iznose 28 kuna.