ČUTURINA OSJEČKO BARANJSKA TURNEJA: Ludi provod uz kazalište, tradicionalne bakanalije i kobnu pijanu košarku

Opširnije...
Zoran Čutura je u društvu imenjaka Predina obilazio osječke i baranjske gastro znamenitosti, promociju knjige Branka Kostelnika te predstavu po njoj, pa sve te dojmove sažeo u tekst

Do prošlog tjedna u Osijeku nisam bio – razmišljao sam i razmišljao, ali se nisam mogao dosjetiti niti jednog odlaska tamo – dobrih dvadeset i pet godina. Godina više ili manje… Nevjerojatno, ali istinito. Pa sam se utoliko i razveselio pozivu u taj slavonski grad, pozivu koji je bio vezan uz kulturu, gdje – recimo – i nemam što tražiti, ali su me ovom prilikom generacijske i svjetonazorske veze, koje su uvjetovale poziv, uputile prema Osijeku. Dakle, predstava 'Osječki long, long play' postavljena je u osječkom HNK još ljetos, ali je sad autor predloška prema kojem je predstava nastala – Branko Kostelnik – predstavio i svoju knjigu. Koja je, kako sam kaže, pet godina čekala da bude uprizorena na taj način. Još jedan osječki long, long play…

Opširnije...

INSAJDERSKA BUDIMPEŠTA: Grad s najviše termalnih izvora na svijetu i ludim partyjima u toplicama

Opširnije...

Budimpešta i termalne kupke: I kroz vjeđe je vidljiv znak jednakosti. A part od impozantnih zdanja veličanstvene arhitekture i neizmjerne kulturne i povijesne vrijednosti, burne gradske prošlosti i fenomenalne kuhinje - čuvene budimpeštanske terme jedan su od specifikuma grada, a možda i najveća komparativna prednost pred drugim gradovima slične forme i povijesti.

Zanemarimo na tren osobne preferencije, sentimentalnu povezanost i (pre)sladunjave panegirike kojom svjetski i lokalni mediji kite mađarsku prijestolnicu - u području od nekoliko stotina kilometara stoje gradovi koji joj opasno konkuriraju u kategoriji najljepših europskih metropola. Od bezbroj puta opjevanih metropola poput, Rima, Beča i Berlina do gradova koji nezaustavljivo povraćaju ugled i status koji su nekoć uživali, a tu tron definitivno zauzimaju Prag i Budimpešta - teško je, gotovo nemoguće objektivno odrediti koji je naj. Međutim, ono što drugi gradovi nemaju utkano u dio svog identiteta su termalna kupališta, a Budimpešta je grad sa najviše izvora ljekovitih voda na svijetu.

Opširnije...

SISAK IZBLIZA 2. DIO: Ne, nije Sisak najgori, tu je naprosto jednako loše kao i drugdje u Hrvatskoj

Opširnije...

Malo je mjesta u civiliziranom svijetu s tako lošom reputacijom kakvu ima Sisak u Hrvatskoj. Sisak je na tako lošem glasu da je vrijedilo ići provjeriti ima li tamo ičega dobrog. Naravno da ima, a ovo je drugi dio priče o traženju dobrih strana Siska

Nakon kave i uživanja u suncu na terasi Siscia jazz kluba krenuli smo u društvu Damira Kukurizovića obići Stari grad, najveću sisačku povijesnu atrakciju. Prva je ideja bila ručati u hvaljenoj Bijeloj lađi, restoranu koji je rijetki sisački gastronomski zicer, ali kad smo već po sunčanom vremenu bili u Starom gradu šteta je bila ne jesti tamo u povijesnom ambijentu.

Sisački Stari grad tvrđava je iz 16. stoljeća pod kojom se 22. lipnja 1593. odigrala jedna od bezbrojnih hrvatskih legendarnih bitaka s Turcima. Dobro, ovdje je barem bio klasični fajt, nitko nije Osmanlije radio budalama gađajući ih mrtvim kokošima kao u Đurđevcu, nije ih zaskakivala i tjerala ni ratoborna sinjska Gospa, nije bilo ni drugih sličnih maštovitih besmislica, pa već taj nedostatak komičnog pretjerivanja treba poštovati i pozdraviti. Lokalci će, doduše ispod glasa, primijetiti da je bitka bila zapravo nešto dalje, ali vrag odnio sitničarenje. Tvrđava je spomenik nulte kategorije i nalazi se oko dva kilometra od središta grada na prelijepome mjestu okružena drvećem između dvije rijeke, nedaleko od ušća Kupe u Savu.

Opširnije...

INSAJDERSKA BUDIMPEŠTA: Židovska četvrt – party meka i kvart sjećanja na strahote nacizma i sovjetske okupacije

Opširnije...

Budimpešta je nevjerojatno mlada, naročito noću. Moja budimpeštanska adresa nalazi se u samom epicentru sedmog distrikta, u staroj Židovskoj četvrti - mladima poznatijoj po nadimku "party district". Ovdje stoluje svjetski poznata, iznimno vibrantna mladenačka noćna scena - tzv. ruin pubova (pubovi u ruševinama).

Ne čudi stoga što sam neke od najboljih dana svojeg budimpeštanskog života proveo noću. Pregršt me uspomena veže za ovaj dio grada. Neke su epizode bespovratno urezane u moju memoriju, spremne za novo evociranje, a neke su pak zauvijek izgubljene, utopljene u pozamašnim količinama palinke (nezaobilazne mađarske žestice), koja se u svakom lokalu ovog kvarta, nakon svakog sumraka, pa sve do zore - toči u hektolitrima. Pojedine, međutim, uspijevam povratiti iz pepela zaborava, no na njih me moraju podsjetiti moji prijatelji, svjedoci tih zbivanja i noći.

Opširnije...

SISAK IZBLIZA 1.DIO: Stvarno, ima li tu išta da nije baš samo propast, očaj i depresija?

Opširnije...

Malo je mjesta u civiliziranom svijetu s tako lošom reputacijom kakvu ima Sisak u Hrvatskoj. Sisak je na tako lošem glasu da je vrijedilo ići provjeriti ima li tamo uopće i nečeg dobrog. Naravno da ima, a ovo je prvi dio priče o pozitivnom Sisku

Jednako kao što postoje ljudi koji izazivaju odbojnost ili pojave kojih se većina užasava, tako postoje i gradovi čiji sam spomen izaziva neku jezu i za koje ste spremni odmah ustvrditi da tamo nikada ne biste živjeli, a ne vuče vas baš ni da biste ih vidjeli.  

Knin, nominalno grad kojem tepaju da je kraljevski, a zapravo selendra u kršu i kamenu u kojoj nit tko što radi, nit tko puno misli, gdje jedan dan u godini deseci tisuća ljudi dođu na onom seljačkom derneku zajednički izgubiti razum, najgora je hrvatska crna rupa, ali Knin, ruku na srce, zapravo i nije grad, niti je to ikada bio. Imati tek nakupinu kuća i živih bića koja ih nastanjuju nije dovoljno za status grada.

Izuzmemo li, dakle, tu tužnu dinarsku nedođiju (Vukovar sa svojim neraspetljanim ratnim repovima priča je za sebe i nije još u konkurenciji), najgoru reputaciju u Hrvatskoj već cijelu vječnost ima Sisak, a da stvar po njegove stanovnike bude gora, nitko mu baš nikako ne uspijeva ni približno ugroziti tu neslavnu poziciju. Ne uspijeva to ni vječni prvi izazivač, Slavonski Brod, premda i on ima dobre argumente i ne treba ga podcijeniti. Ima i tamo gadne magluštine, propale industrije i svakakvog očaja.

Opširnije...

INSAJDERSKA BUDIMPEŠTA: Vodič kroz spektakularni gastro advent u mađarskoj prijestolnici

Opširnije...

O zagrebačkom se adventu raspredaju bajke i legende, ali pogled na uličnu gastro ponudu u Budimpešti izaziva ozbiljno curenje slina. Tomislav piše o najboljim mjestima adventa u Budimpešti, pa tko još stigne...

Rasplamsali mirisi cimeta i kuhanog vina, hipnotizirajuće blještavilo božićnih lampica, razigrana, a opuštena vibra i abnormalne količine primamljivih slastica neki su od jasnih indikatora predbožićnog razdoblja u kojem gradovi starog kontinenta bivaju ogrnuti čudesnim, blagdanskim dekorom koji jednostavno tjera na osmijeh na veselje. Iako u nas  božićni sajmovi u Beču, Salzburgu i Pragu već poduže vrijeme imaju primat nad onim u mađarskoj prijestolnici, impresivnom ponudom autohtonih specijaliteta i pića, kreativnim idejama, živahnom zabavom i očaravajućim ambijentom koji odiše bezuvjetnom mađarskom gostoljubivošću i susretljivošću, za čas je moguće osvanuti u nekom  posebnom svijetu koji kombinira raskoš i blještavilo kojim se razmeću razvikani austrijski i njemački gradovi te bajkoviti, intimniji božićni ugođaj tako svojstven manjim gradovima poput Bratislave i donedavno Zagreba.

Opširnije...

BANTIĆEV GASTRO LONDON 4: Kultni Brick Lane u opasnosti od gentrifikacije i invazije hipstera

Opširnije...

Ulica kao ulica, proteže se od jednog svog kraja prema drugom, na jednoj su strani parni a na drugoj neparni brojevi, po njoj voze automobili i šeću ljudi. Čemu uostalom i služe gotovo sve ulice na svijetu. Ova je čak i dosta neugledna, moglo bi se primijetiti i pomalo prljava, nakićena jeftinim neonskim reklamama i prošarana grafitima.

Uskog, radnim danom provjereno opasnog kolnika, zauzetog neopreznim vozačima i nervoznim biciklistima. Vikendom teško prohodna, iritantno prepuna lokalnih pješaka i dobro obaviještenih turista. Mislim da nije pretjerano reći da, bez obzira na estetiku oka promatrača koji su je vidjeli, postoji opći konsenzus oko tvrdnje da ne spada među gradske ljepotice. Čak joj ni ime ne zvuči obećavajuće.

Kada bi, međutim, postojao neki predmet sociološke i urbane forenzike Londona, Brick Lane, kultna ulica istočnog dijela grada, bila bi njegovim idealnim laboratorijem. Svi dolasci i odlasci, klasne razlike, uspjesi i porazi, siromaštva i nepravde, doseljenici i iseljenici, svi bitni sudionici priče ovog grada dio su i njene priče.

Opširnije...

INSAJDERSKA BUDIMPEŠTA: Ruin pubovi mjesta su najboljih provoda u gradu, a ovo je pet najatraktivnijih

Opširnije...

Tomislav u Budimpešti studira filmsku režiju i novinarstvo, voli je i dobro poznaje, a za Trusty.hr će pisati o budimpeštanskim i mađarskim zanimljivostima

Budimpešta je udaljena svega nekoliko sati lagane vožnje - kontinentalcima praktički na dohvat ruke – a jednom kad je upoznate, uvijek se želite vratiti. Danju gospodska, otmjena i raskošna, a noću, kada hipnotizirajuće blještavilo osvijetli mostove, ulice i čuvenu zgradu Parlamenta - divlja, raskalašena i dekadentno živahna. A part od impozantnih zdanja neizmjerne kulturne i povijesne vrijednosti, upoznavanja veličanstvene i burne gradske prošlosti, fenomenalne kuhinje i famoznih termi, Budimpešta - kraljica Dunava - svjetski je poznata po svojoj bogatoj, vrlo vibrantnoj „mladenačkoj“ noćnoj sceni - tzv. ruin pubova (pubovi u ruševinama) koji u njoj nezaustavljivo niču zadnjih desetak godina. Ne treba spominjati da se posjet Budimpešti ne računa bez provoda u ruin pubovima. Oni su „mađarsko iskustvo“ 21. stoljeća.

Opširnije...

INSAJDERSKI PRAG 4: Priča o Jiriju Muchi i Pragu komunističkih špijuna, ludih tuluma i seksa

Opširnije...

Nedavno sam u galeriji MIllenium pogledala izložbu o Jiriju Muchi, manje znanom sinu velikog slikara Alfonsa, koju su organizirali prijatelji i suvremenici u čast tog zanimljivog i nadasve kontroverznog lika koji je svjedočio poratnoj Čehoslovačkoj. Jiri je bio pisac, napisao je nekoliko uglavnom memoarskih knjiga i vjerojatno o njemu ne bih znala puno više da časopis Reflex nije objavio seriju fotografija mladih žena koje su se okupljale u njegovoj palači na Hradčanima, što me pak odvelo dalje, do knjige američkog novinara Charlesa Laurencea, “Jiri Mucha - The Social Agent. A True Intrigue of Sex, Spies, and Heartbreak Behind the Iron Curtain”. ("Mucha girls: Urnebesni tulumi s golim djevojkama u komunističkom Pragu”).

Niz kvalitetnih fotografija Antonina Novog koji se kao mladić sprijateljio s Jirijem Muchom, u čijem je stanu na Hradčanima 70-ih godina fotografirao djevojke koje su stanovale s Jirijem u vrlo nekonvencionalnom aranžmanu, objavljene su u časopisu Reflex.

Opširnije...

BANTIĆEV GASTRO LONDON 5: Kako su Britanci nadrasli fish & chips i otkrivali vrhunsku ribu

Opširnije...

Približava se taj dan u godini, točnije ta večer, ili jos točnije ti dani i te večeri, prilikom kojih se svaki puta iznova prisjetim nekih svojih dječačkih dvojbi i propitivanja. U našem, većim dijelom ateističkom domu, Badnja večer poštovala se kao svojevrsan čin pomirenja svih frakcija. U svjetonazorski pomalo disfunkcionalnoj obitelji postojao je komplicirani kalendar obilježavanja svetkovina, koji je morao zadovoljiti sve struje obiteljskog parlamenta - tako da su se svečani dani protezali od Badnjaka do drugog dana Nove Godine. Praznički duh nosio je u sebi prigodno i duboku dozu misterije.

Najveća od dvojbi tih dječačkih dana nije bila sumnja u postojanje božanske sile, niti priča o rođenju Isusa, niti pak zbunjenost nevjerojatnim sposobnostima Djeda Mraza, koji je riskirajući svoj život penjući se balkonima nebodera i skačući po krovovima zgrada, u meni budio duboki respekt. Najveća od svih misterija, koja se mojom glavom vukla još dosta dugo nakon djetinjstva, bila je nerazjašnjena velika gurmanska zagonetka - od kuda je na tanjure svečanog stola, pobogu, doplivao bakalar?

Opširnije...

DNEVNIK BERLINČANKE 6: Berliner Unterwelten – podzemni svijet iz rata vrijedan razgledavanja

Opširnije...

Lutajući ovim velikim gradom uvijek otkrijete nešto zanimljivo, pa bilo to i slučajno. Tako sam jednoga dana naišla na nešto što mi je odmah privuklo pažnju – Berliner Unterwelten. Iako je u Drugom svjetskom ratu grad bio gotovo potpuno razoren, ono što je ispod njega, jednim je dijelom ostalo neoštećeno i do danas se održava. Sve to zahvaljujući skupini entuzijasta koja brigu o podzemnom Berlinu vodi već skoro 20 godina i koja je ljubav prema neistraženim prostorima podzemlja pretvorila jednim dijelom u posao i muzej.

Opširnije...